Mirkovi aduti

Piše: Standard Magazin

Glavni aduti Cvetkovićevog kabineta protiv zahteva opozicije za vanrednim izborima su diplomatski uspesi u borbi za Kosovo i Metohiju, najavljeni atak na korupciju, izgradnja Koridora 10, antikrizne mere, dobijanje belog šengena

 

Iznova aktuelizovana priča o vanrednim parlamentarnim izborima, koju su otvorile opozicione partije, a svojim odbijanjima pokušali da zatvore Boris Tadić i Mlađan Dinkić, za svoj glavni oslonac i argument za ima nejaki Cvetkovićev kabinet. Ocene da je reč možda i o najgoroj postpetooktobarskoj vladi, pri čemu se kao njen najveći greh ispostavlja to što je dosad malo šta od (predizborno) obećanog i ispunjeno, u najvećoj meri relativizuje činjenica što je polovina njenog dosadašnjeg mandata prošlo u ambijentu svetske ekonomske krize.
Izostanak bržeg tempa evrointegracija, otvoreno pitanje (ne)saradnje sa Haškim tribunalom (uprkos jednom od prvih poteza nove vlasti - hapšenja Radovana Karadžića), pad industrijske proizvodnje i sve izglednija recesija, nedovoljno opravdan slogan o socijalno odgovornoj vladi (iznevereno obećanje povećanja penzija), farsa sa besplatnim akcijama, samo su neki od argumenata koji se potežu u prilog protiv koalicione vlade Mirka Cvetkovića. Naravno, ima tu još priličan broj kritika koje, zavisno sa koje strane dolaze (od radikalno-narodnjačkih, preko naprednjačkih do liberalnih), zajedno nose istu poruku - da vlada ne valja i da su novi izbori jedini izlaz.
USPESI Sa druge strane, osim ocene predsednika Borisa Tadića da novi izbori ne bi rešili ništa, da je Srbija umorna od stalnih izlazaka na birališta (od 2000. godine do danas bilo je 17 izbora na različitim nivoima), Vlada Srbije u prilog svog opstanka pokušava da istakne i neke od svojih dobrih poteza. U tom smislu, na prvom mestu se najčešće ističe dosledna spoljnopolitička bitka za Kosovo i Metohiju i uspeh na Generalnoj skupštini UN da se pitanje nelegalno proglašene nezavisnosti raspravi pred Međunarodnim sudom pravde. Sledi sektor koji drži socijalistički dvojac Dačić-Mrkonjić: borba protiv korupcije, najavljena ili izvedena hapšenja s jedne i proaktivan pristup dovršetku izgradnje Koridora 10 i još nekih pravaca putne infrastrukture sa druge strane, što se takođe ističe kao bolja strana ove koalicione vlade. Iako ima dosta onih koji osporavaju vladine antikrizne mere, upravo je to jedan od argumenata sa kojim vlada dosta često maše. Tu je, naravno, i nagovešteni beli šengen, odmrzavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji su, doduše, i dalje u domenu najave.
Sagovornici Standarda, ugledni politički analitičari, smatraju da pored ovih, strankama koje čine Vladu Srbije na ruku ide i to što naspram sebe imaju ovakvu opoziciju, koja im, uprkos najavama organizovanije borbe za nove izbore, za sada ne predstavlja veću opasnost.
OPOZICIJA Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković smatra da je najveći uspeh ove vlade to što je uopšte opstala, što je još uvek tu i što nije više razjedinjena nego što je bila kad je sastavljena, pogotovo, dodaje on, što je na elemente domaće krize došla i svetska kriza.
- To pokazuje sposobnost da se u otežanim uslovima koordinira koalicija više stranaka i koalicija kakvu imamo u aktuelnoj vladi. Opozicija je toliko raznolika da joj povremeno treba infuzija kako bi ostala u igri. Ona je u sebi udaljenija nego vlast, što se opet može smatrati uspehom vlasti - navodi Stojiljković.
On dodaje da je važno što nismo stali sa evrointegracijama iako smo daleko od EU.
- Uspeli su da balansiraju između EU, Rusije i Amerike. Dobro je i to što je vlast povećala stepen senzibiliteta za reakcije građana što smo videli posle najava da će se uvesti dodatno oporezivanje plata ili povećanja poslaničkih plata. Odmah pošto se javnost pobunila, oni su odustali od tih predloga. Dakle, vlast oseća reakcije građana - zaključuje Stojiljković.
Predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić takođe smatra da je današnja opozicija u Srbiji najbolji argument vlade u korist njenog opstanka.
- Prvi argument ove vlade u odnosu na kritike opozicije može da bude: Pogledajte njih! To je koristio Milošević, i nažalost koristi se i danas. Opozicija ni sama ne zna šta bi radila da je na mestu vlade, ona je toliko šarena, od Čedomira Jovanovića do DraganaTodorovića... Ne znam ko bi mogao da ih spoji. Zato je ova vlada bolja od opozicije - zaključuje Janjić.
Sa druge strane, Janjić kaže da će premijer Mirko Cvetković do daljeg ostati mister nobody (gospodin niko).
- Niko ne zna ko je i šta radi i tako će da traje sve dok traje i predsednički kabinet. Narod je svestan da konj nema jahača, tj. da je jahač sve mršaviji. Ali, i dalje ćemo biti na istom hipodromu, na strani evroatlanskih integracija - smatra Janjić.
MANDAT Naučni saradnik Instituta društvenih nauka dr Neven Cvetićanin kaže da u demokratskim sistemima vlade daju najbolje rezultate obično u trećoj ili četvrtoj godini svog mandata.
- Nije lako planirati rezultate koji bi bili odmah vidljivi. U Srbiji vlade nemaju sreće da ostanu do kraja svog mandata, pa ova sad kao i one pre teško da može da pokaže i dovrši započeto. U Srbiji postoji deformacija sistema koji vodi stalnom započinjanju projekata, nedostaje nam kontinuitet i stabilnost političkog sistema u kome bi vlada mogla tokom svog mandata da pokaže šta zna - smatra Cvetićanin.
On, međutim, veruje da ova vlada ima šansu s obzirom na to da ima većinu u parlamentu, da su predsednik, premijer i svi ministri iz te iste većine. Kao dobru stranu vlade on ističe i to što je pokazala spremnost da ne robija ideologijama i otklon prema tržišnoj neoliberalnoj politici.
- Oko toga su sve stranke pokazale konsenzus. Fudbalskim rečnikom možemo reći da je vlada igrala bez lepih golova i lepršave igre, ali da je držala loptu u svojim nogama sve vreme. Problem državne administracije i dovođenje u red državnih institucija su pitanja na kojima će se pokazati ozbiljnost, efikasnost i snaga ove vlade - zaključuje Cvetićanin.

 

Diplomatija na prvom mestu

Aktivnosti srpske diplomatije predvođene ministrom Vukom Jeremićem obično se uzimaju kao glavni argument kojim se razoružavaju kritike dela opozicije još od formiranja vlade da je vlast spremna da se odrekne borbe za Kosovo i Metohiju.
- Diplomatskim potezima pokazali smo da smo i dalje u igri, da imamo strategiju, koristimo diplomatska sredstva i pokušavamo da dođemo do nekog rezultata. To nam daje šansu da se ovo pitanje ne zatvori potpuno, već da možda nekada u budućnosti dođe i do drugačijeg rešenja za Kosovo i Metohiju - smatra profesor Zoran Stojiljković.
I Dušan Janjić primećuje da diplomatija Srbije postaje sve aktivnija i da vlada time može da se pohvali, posebno ako se poredi sa prethodnim periodom.
- Tu su Rezolucija za Međunarodni sud pravde, obnova odnosa sa zemljama nesvrstanih, što nije mala stvar, održavanje dobrih odnosa sa Rusijom, kao i normalizacija odnosa sa susedima - konstatuje on.

 

Borba protiv korupcije

Najnovije najave Borisa Tadića i ostalih čelnika u državi da će nadležni organi da se ozbiljnije uhvate u koštac sa korupcijom kao i da su ovih dana moguća i neka nova hapšenja, jedan je od najznačajnijih stubova na kojem se drži vladajuća koalicija.
- Borba sa korupcijom je dobar znak da je vlast svesna tog problema i da se nešto mora učiniti. Tu mislim na najave da će biti čišćenja i u sopstvenim redovima, što nije samo politički marketing. Ali, za ozbiljnije rezultate neophodna je i ozbiljnija politička volja - uveren je profesor Stojiljković.
Dušan Janjić ovome dodaje da je policija već pokazala dobre rezultate u borbi protiv korupcije, kao i efikasnu međunarodnu saradnju.
- Za pohvalu je i sektor odbrane. Nastavljena je reforma i popravljen standard ljudi koji tamo rade - navodi Janjić.

 

Antikrizne mere

Odgovor vlade na svetsku ekonomsku krizu, koji se u delu javnosti i opozicije ocenjuje kao neadekvatan i zakasneo, podelio je u mišljenju i sagovornike Standarda.
- Vladu je zadesila globalna ekonomska kriza i recesija i u tom smislu su njene zasluge stabilizujuće. Može joj se priznati da je uspela da stabilizuje makroekonomsku situaciju u Srbiji i da, iako sa određenim zakašnjenjem, odreaguje na krizu. Imamo platnu stabilnost, likvidnost, državna uprava funkcioniše - konstatuje Neven Cvetićanin.
Sa druge strane, profesor Zoran Stojiljković smatra da su mere koje je vlada predložila za normalnu situaciju, ali da je nama potrebno više.
- Potrebna nam je razvojna strategija sa elementima socijalne politike - navodi on.
Dušan Janjić pak drži da je ekonomska politika vlade katastrofalna.
- Ali, dok traje ekonomska kriza nijedna vlada nije pala. Uvek padnu posle krize - kaže on.

 

Beli šengen

Najave da bi do kraja godine ili najkasnije u prvom kvartalu sledeće godine Evropska unija trebalo da ukine vizni režim i Srbiju svrsta u red zemalja za koje važi beli šengen spada u red argumenata kojima će vlada da opovrgava kritike da je malo urađeno od evrointegracijskih obećanja.
- Ukidanje viznog režima ima veliki simbolički značaj sa stanovišta našeg integriteta i ponosa. Ne znači da ćemo putovati po Evropi čim nam ukinu vize, ali poslednjih nekoliko godina trpimo nacionalno poniženje čekajući vize za odlazak u zemlje EU - navodi Zoran Stojiljković.


 

Koridor 10 i mostovi

Jedan od najofanzivnijih ministara u vladi Milutin Mrkonjić uspeo je da nametne temu dovršetka Koridora 10 kao jedan od glavnih poslova nove vlade. Ukoliko se ispuni njegovo obećanje da će se do kraja godine najveći deo poslova na ovom međunarodnom putu završiti, to bi onda mogao biti jedan od najjačih aduta Cvetkovićeve vlade. Ono što, međutim, ne sluti na dobro jeste prizor sa gradilišta kod Beške, gde su dan posle svečanog otvaranja početka radova, gotovo sve mašine povučene.
Osim Koridora 10, poslednjih dana se kao novi adut nameće i izgradnja mostova gde se onom preko Ade Ciganlije, pridružio i projekat izgradnje kineskog mosta od Zemuna do Borče, čije je puštanje u promet najavljeno do 2013. godine.
 

 

INTERVJU

Đorđe Vuković (33), programski direktor CeSida

 

Vlada će da vlada bar još godinu dana

Okolnost da je vlada Mirka Cvetkovića imala peh da deluje u uslovima svetske ekonomske krize, prema mišljenju programskog direktora Cesida Đorđa Vukovića je faktor koji uslovljava davanje bilo kakve ocene njenog rada.
- To je nešto na šta ona nije mogla da utiče, a čemu je morala da se povinuje. Pitanje je i koje parametre posmatramo kada ocenjujemo vladu. Ako gledamo društveni proizvod i standard građana, rezultat je loš, ali ako pogledamo druge zemlje, vidimo da je kod njih još gore i da su naši rezultati pristojni u odnosu na njihove. Ko god da je bio na vlasti ne bi nam bilo drugačije, možda bi čak bilo i gore - zaključuje Vuković.
Koji su to najkritičniji momenti u dosadašnjem mandatu ove vlade?
- Mislim da nijednog trenutka vlada nije bila na tankom ledu. Tri ključne stranke nemaju problema između sebe, drže se dogovora i ne treba davati značaj čaršijskim pričama o njihovim nesuglasicama. Manji koalicioni partneri imaju ucenjivački kapacitet.
Ipak, da li unutrašnja nestabilnost vladu činji ranjivijom?
- Ne, pošto je reč o nesinhronizovanosti. Ako javnost nešto sazna, onda se od toga napravi problem, jer nije navikla da zna. Ranije smo imali stabilne vlade, ne zato što su one stvarno bile stabilne već zato što javnost nije znala šta se dešava u njima. Kada se dva ministra posvađaju, to nije ništa strašno, već sasvim normalno, jer konflikti gaje društvo, iz njih proizađe nešto dobro. Naše društvo je naviklo da se sve gura pod tepih, dok se u svetu konflikti gaje, ali se prave sistemi koji ih kanališu i iz toga proizađe nešto dobro.
Koliko je opozicija ozbiljna pretnja vlasti?
- Nimalo. Opozicija je trenutno trostruka opozicija: prema vlasti, prema sistemu pošto osporava Ustav i državne institucije i, treće, ona je opozicija sama sebi. Dakle, međusobno su više suprotstavljeni nego prema vlasti. Ako pogledamo SNS i SRS, obe su pojedinačno bliže DS nego jedna drugoj. I LDP i DSS su takođe bliže DS, nego međusobno. Kada imate takve četiri partije u opoziciji, onda je jedini način da vlada padne ako se neko iz nje povuče.
Kojim argumentima opozicija može da se suprotstavi vlasti?
- Standard građana, nezaposlenost i sve nevolje koje je donela ekonomska kriza. Kosovo je bilo tema, ali više nije. Ključna tema i sada jedini argument kojim opozicija može da govori protiv vlade jeste, dakle, ekonomski.
A čime vlada može da se brani? Da li je to konačno ukidanje viznog režima, odnosno dobijanje belog šengena? Koridor 10?
- O tome se priča već godinama i ne može da se pripisuje samo ovoj vladi. Jedino što može realno da se ocenjuje kao rezultat ove vlade jeste uspeh u onome što je nju snašlo, mislim na ekonomsku krizu. Za ono što je urađeno do sada to je pristojna trojka, ali i tu je rano za konačne ocene. Videćemo na kraju koliko su vladine mere bile efikasne.
Borba protiv korupcije?
- Još uvek nije ozbiljna. To su samo priče, i mislim da je borba protiv korupcije u Srbiji na nultoj tački. Još uvek imamo ozbiljan kriminal, sponu između biznisa, politike, kriminala i političkih stranaka, što je i dalje teško dokazati.
Diplomatska borba za KiM?
- Svi su shvatili da je to problem na koji ne možemo mnogo da utičemo i to ne može biti večno aktuelna tema u Srbiji. Kosovsko pitanje će se nositi još niz decenija, ali ne može biti dominantno, sem kada se nešto desi, pa se o tome govori mesec dana. Jeste bolna tačka, ali država će se okrenuti drugim temama.
Mislite li da će ova vlada izdržati ceo mandat ili ćemo, prema nekim najavama, već na jesen imati nove izbore?
- Mislim da će trajati još bar godinu dana. Manji igrači bi mogli da prave probleme, ali tri ključne stranke neće imati većih nedoumica.

 

Komentari na tekst:

Trenutno nema komentara.
Vaš komentar:
Ime:
E-mail:
Komentar:
Br.159, 04.06.2009.
Standard Magazin - broj 159 - 04.06.2009.
IN VIVOKorupcijaPiše: Željko CvijanovićZašto nam Tadićev i Dačićev nastup govore kako borba protiv korupcije u Srbiji još nije počela, ali i da će morati da...

kompletan tekst

LAKI KOMADIWest side story - Priča sa zapadne stranePiše: Simonida KažićDejt Baraka i Mišel: popili su dva martinija, pojeli neke plodove iz lokalnih baštica, zatim popili još pokoje vince u...

kompletan tekst

PAKET ARANŽMANNaši zadaciPiše: Dragoslav BokanPre svega, mora se naći idealna formula u kojoj se željeni ideal deli (kao u matematičkom razlomku) sa realnim...

kompletan tekst